Kultura

PLAVSKA KULTURNO-TURISTIČKA RAZGLEDNICA (II)

Vlado Knežević: Plav je bio i ostao mjesto najljepših okupljanja

Jul 26, 2022 2 Komentara

(15 riječi)

Serijal sastavljen od pet nastavaka osmišljen kao dio promocije Plava kroz prizmu: turizma, istorije, spomenika kulture, Dana borovnice, vezanih intervjua i NP-Prokletije kao dragulja. Plav se nalazi u podnožju planinskog masiva Prokletija, na izvorištu rijeke Lim. Smatra se da je ime dobio po rimskom imperatoru Flaviusu (Phlavius) u vrijeme kada je ovo područje bilo pod rimljanima, o tome svjedoči i sam naziv rijeke Lim, od rimskog Limes što znači granica, tačnije rijeka Lim je predstavljala granicu između istočnog i zapadnog Rimskog carstva. Kulturno-Istorijsko nasljeđe Plava je raznoliko. Stara dzamija iz 1471. godine, manastir Sv. Trojice u Brezojevici iz XIII – og vijeka, Redžepagića kula iz 1671. Godine i džamija Sultanija sagrađena 1907.godine samo su dio bogate kulturne riznice ovog starog grada. U kraju đe vjekovima zajedno žive pripadnici tri vjere islama, katoličanstva i pravoslavlja nastale su neke od najljepših ali i najtežih životnih priča. Plav na razmeđi brojnih karavanskih puteva na kojima su rasli neki od najpoznatjih pisaca, trgovaca, begova i gospodara koji su koračali ovim prostorima ovo je priča o gostoprimstvu, kulturu, turizmu, arhitekturi, istoriji i ljudima. Zapravo ovo je priča o  jednom dragulju koji nama svima pripada čuvajmo ga.

 

     Vlado Knežević: Plav je bio i ostao mjesto najljepših okupljanja

 

Centar za kulturu ,,Husein Bašić” je u prethodnom trogodišnjem periodu ovu ustanovu izdigao na reprezentativni nivo pa tako od najmlađih generacija koji rado posjećuju ovu ustanovu do veterana kojima je knjiga i pisana riječ najljepši dar. To ne treba da nas čudi sobzirom da su iz Plavsko-Gusinjskog kraja potekao reprezentativni dio pisaca, slikara, stvaralaca i to: Zuvdija Hodžić Radovan Zogović, Husein Bašić, Dušan Kostić, Esad Mekuli, Vukman Otašević, Zuvdija Hodžić, Hasan Mekuli, Vuk Ognjanović, Todor Živaljević Velički, Senadin Pupović i brojni drugi. Povod za razgovor sa Vladimirom-Vladom Kneževićem su 22 Dani borovnice koje je organizovao Centar za kulturu ,,Husein Bašić.”

 

• Gospodine Kneževiću šta je to što ste organizovali do sada u sklopu 22 Dana boroivnice?

 

Knežević: Trudili smo se da u sklopu 22 Dana borovnice napravimo kvalitetan, sadržajan i raznovrstan program za sve uzraste i ukuse. Program smo otvorili (subota) 16.07 tekuće godine sa šahovskom simultankom proslavljenog šahovskog velemajstora Božidara-Bonje Ivanovića čime smo popularisali drevnu igru na 64 crno-bijela magična polja. Istog dana je smo u 20 časova otvorili izložbu slika Sejle Kerović a o njenom stvaralaštvu je govorio akademik Zuvdija Hodžić. U 20 časova smo imali Izložbu crteža ,,Fiziocentriranje duše” Nikole Komatine. Trećeg dana naše manifestacije imali smo školu plesa profesora Miloša Rabrenovića na Trgu Plav. Nastavili smo istim tenpom nismo zanemarili ni najmlađe pa smo  19. 07 imali pozorišne predstave za đecu kako u Murinu tako i u Plavu, pored toga narednog dana smo 20.07. imali smo smotru folklora iz zemlje i regiona. Pored ovoga promociju knjiga istaknutih autora: Senada Gačevića, (Muzika u staroj crnogorskoj periodici) i knjigu Gasana Kanafanija koju je priredio Afana Latić-prevodilac (Ukradena košulja).

 

• Defile beračica, i folklornih anasambala uz susrete sa dijasporom, nacionalna gastronomska ponuda i Sergej Ćetković kao kruna lijepih manifestacija koliko je teško sve ovo organizovati bilo

 

Knežević: Uvjek morate da pokažete visok stepen odgovornosti i razumijevanja da zadovoljite sve potrebe građana Plava a posebno naše dijaspore. Čini mi se da smo opravdali našu misiju i ulogu ona nije samo kulturna, već i prosvetiteljska i vizionarska na svoj način. Plav je bio i ostao mjesto najljepših okupljanja mjesto besjednika i iseljenika koji su često odlazili u potrazi za boljim životom. Želimo da naša dijaspora ali i svi naši gosti dožive duh i dušu ali i gostoprimstvo Plava i Plavljana kroz Dane borovnice. To su dani na kojima se okupljamo družimo, razgovaramo na istim onim prostorima, planinama i katunima đe su naši preci nama ostavili naše nasljeđe.

 

• Dani borovnice predstavljaju izuzetnu afirmaciju sa turističkog aspekta ko vam je ove godine podržao i pomogao organizaciju programa?

 

Knežević: To je ono što uvjek iziskuje mnogo vremena razgovora i razumijevanja kod institucija sistema. Podržali su nas nesebično: Opština Plav, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Ministarstvo poljoprivrede, kompanije: Mtel i Alter modus. Svima smo zahvalni što razumiju potrebe jačanja ove manifestacije koja dobija svoj Evropski karakter i prepoznatljivost daleko van granica Crne Gore. Kontinutet je nešto što moramo da održimo i sačuvamo ne samo ove godine nego i u svim narednim godinama i decenijama. Ovako ambiciozni programi zahtijevaju da date sve od sebe što i radimo i srcem i ljubavlju prema našem rodnom kraju.

 

• Ove godine imate jubilej vrijedan pažnje 45 Plavske književne susrete i 20 Likovnu koloniju da li se spremate za njih i ko će biti učesnici?

 

Knežević: Posle Ratkovićevih večeri poezije ovo je najstarji književno-kulturna manifestacija u Crnoj Gori. Ove godine koja je jubilarna imaćemo neka od najpoznatjih imena sa književne i kulturne scene. Zapravo moramo duboko da smo svjesni u nama samima koliko manifestacije ovakvog karaktera promovišu državu Crnu Goru. Iz ovih krajeva pisana riječ je bila najdublja i najosjećajnija noseći u sebi jake poruke ako ste čitali Bašića, Hodžića, Živaljevića, Mekulija mogli ste da imate i sklopite u sebi jednu sliku o Plavu i Gusinju kroz istoriju nastajanja civilizacija i naroda na ovim prostorima na to njihovo nasljeđe a naše bogastvo moramo uvjek podsjećati.

 

• U kojoj mjeri su mladi ljudi zainteresovani za učešće u radu Centra za kulturu Husein Bašić?

 

Knežević: I sami ste imali priliku da vidite da mladi učestvuju u radu foklornig ansambla, zatim da učestviju u radu i stvaranju amaterskog dramskog pozorišta, pored toga to su najredovnji korisnici usluga naše biblioteke. U njima prepoznajemo one koji nastaju i koji žive kulturu ovog grada i naša mladež se po mogo čemu pozitivnom izdvaja. Lijepo je kada znate da ono što radite i ljubav koju im prenosimo ima uticaj na njih. Na kraju krajeva kultura nas sve gradi i čini nas da budemo za korak ispred vremena. Lijepo je predstaviti Plav bilo pisanom riječju ili nastupom foklornog ansambla to je zapravo ono zbog čega ste i ponosni na njih.