Svaka zemlja na svijetu je u specifičnoj ekonomskoj situaciji, a zemlje Zapadnog Balkana su specifične po tome da još imamo korijene starog sastava, uništili smo institucije iz socijalističkog doba, napravili smo granice među sobom, popucali su reprodukcijski lanci. Nismo izgradili institucije tržišne ekonomije i kao rezultat toga imamo ili populističke poteze ili improvizaciju u rješavanju pojedinih kriza, u ovom slučaju inflacije i nestanak energenata i slabog standarda građana, kazao je predsjednik Hrvatskog udruženja ekonomista Ljubo Jurčić, u emisiji Takulin na Gradskoj RTV.

„Gledamo da imamo kratkoročne efekte, bez obzira što će dugoročno biti veća šteta nego korist. Tako je i u ovoj situaciji sa inflacijom,  kao i sa pristupom povećanju domaće proizvodnje. Uz to imamo dosta iluzija koje su nam iz svijeta došle, da će rješenje doći izvan naših zemalja, da se mi ništa ne trebamo brinuti nego samo trebamo postati članovi međunarodnih organizacija, udruženje i asocijacija, i da će teći med i mlijeko u našoj zemlji“, ocijenio je Jurčić.

EU nužni uslov, ali potrebna i politika prilagođena specifičnostima zemalja

Hrvatskoj je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kao manje razvijenoj zemlji dozvoljeno da zadrži carine, kvote i kontigente za zaštitu domaće proizvodnje, ali su, objašnjava, ulaskom u EU morali ukinuti prepreke za uvoz domaćih proizvoda, te je taj uvoz, kaže, naglo skočio.

“Makroekonomski se de facto ne može reći da smo profitirali ulaskom u EU, mada sam ja uvijek za ulazak u EU. Iskustvo Hvatske drugim kandidatima za ulazak u EU pokazuje nužni uvjet da se razvijamo u Evropi, na evropskoj tektonskoj ploči da tako kažem, da smo članica, da uđemo u te okvire. Ali to nije dovoljno. Dovoljni uvjet bi bio onda kad bi svaka vlada naših zemalja napravila politiku koja će sa jedne strane biti prilagođena specifičnosti vlastite zemlje, a sa druge strane uklapati se u okvire u EU”, istakao je Jurčić.

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa pokazala je da čak i zemlje osnivači EU nisu razvile ekonomski sistem u sopstvenim zemljama na taj način da prežive bez fondova iz EU.

“Recimo Italiji koja je druga,treća ekonomija u Evropi, bez 200, 300 milijardi eura bi bankrotirala. To je upozorenje svima nama koji smo nedavno ušli u EU, ili koji planiramo ući u EU, da budemo svjesni da je EU dobro rješenje, i dobar okvir, kao nužni uvjet, ali, ako nemamo vlastitu politiku, onda neki veliki efekti će izostati” upozorio je.

Kina je dobila ekonomsku moć i sada traži istu političku poziciju u svijetu

Svjetska privreda je u krizi jer su se okolnosti promijenile a te okolnosti, ističe, dolaze prije svega iz tehnološkog napretka. Nastao je nevidljivi paralelni sistem u svijetu kojem se nije prilagodio formalni sistem i sada je to sukob, kako kaže, prozivodnih snaga i proizvodnih odnosa, kao što je nekad pričao Marks.

„Primjera radi 1945. godine otvoren je Ekonomski politički sustav svijeta. Njemačka i Japan su bile fašističke, poravljene zemlje, Kina je bila praktično u kamenom dobu. Danas je Kina među prvim ekonomskim zemljama u svijetu, Japan i Njemačka su pojedinačno druga i treća, ili treća i četvrta na svijetu. Kada pogledamo njihovu političku moć, ona nije sukladna njihovoj ekonomskoj moći. Politički okviri ne odgovaraju ekonomskim. To je izvor tih sukoba. U ekonomskom pogledu, Amerika postaje druga zemlja u svijetu. Taj sukob će dovoditi do neorganizirane promjene svjetskog sustava, a svaka promjena izaziva probleme. I plus problemi koji su došli iz rata, prije toga iz pandemije, to se prenijelo na cijene energenata, tu su se ubacili špekulanti koji dižu cijene više nego što bi trebalo dizati, a svjetski sustav nije na to bio pripremljen”, kazao je Jurčić.

Teško je predvijeti koja je granica inflacije do koje možemo ići jer, kako kaže, njen izvor nije ekonomija, već geopolitika i ratna zbivanja i, ako dođe do eskalacije sukoba, ističe da će sve stati na ekonomskoj ravni.

“Neka maksimalna inflacija kod nas može biti od 30 do 40 odsto. Kod nas ovo zavisi od geopolitike, a drugi element će biti špekulacije. Naše politike će morati biti pametne da razdvoje špekulativni dio inflacije od temeljne inflacije”, poručio je.

Inflacija hrani samu sebe

Preduzetnici, naglašava, koriste situaciju inflacije da podignu cijene kako bi nadoknadili ostvareni gubitak u toku pandemije.

“To je rezultat atmosfere inflacije. Druga ili treća stvar, u inflaciji isporučite robu i čekate da vam se plati za 30 do 60 dana, i u cijenu uključite očekivanu inflaciju za mjesec, dva dana. Tako inflacija počne hraniti samu sebe. Tu treba jedna smislena, energična ali i pametna ekonomska politika, koja je prilagođena specifičnostima zemlje”, objasnio je Jurčić.

Ističe da situacija nije ista u svim zemljama regiona.

„Vama u Crnoj Gori će sada rasti javni dug zbog nekih odluka politike prethodne vlade, ono dizanje plaća koje apsolutno nema ni direktno, ni indirektno podlogu u rastu produktivnosti iz koje će se te povećane plaće isplatiti. Morala se napraviti politika koja će u budućnosti otplatiti te povećane plate. Ali, ako danas imate povećane plate a nemate tu razliku u cijeni, a nemate ni politiku da podignete razliku u cijeni i zaradi u narednom periodu, onda se u kratkom roku to pojavi u dugu države, država postane rizična, kada raste rizik raste kamata, skupoća zaduživanja, nesigurnost poslovanja, i to zakomplicira situaciju”, kazao je Jurčić.

Stabilnost povratka pozajmljenih sredstava zavisi od tri kriterijuma: političkog, ekonomskog i finansijskog, a Crnoj Gori najviše ide u prilog, kako kaže, činjenica da je članica NATO.

“Vi ste u burnoj političkoj situaciji, želio bih da se ta situacija smiri do ljeta. Da se pokaže jedna sigurnost i stabilnost politike u Crnoj Gori. U ovom trenutku je najnepovoljnije vrijeme za zaduživanje, veliki je politički rizik. Velika je prednost što ste članica NATO. Kamatna stopa biće niža nego što bi bila da niste zemlja članica. U Crnoj Gori politika će dominatno odreditit kamatnu stopu, ekonomija se neće promijeniti, a finansijska situacija će zavisiti od političkog elementa”, kazao je Jurčić.

Naglasio je da banke u Hrvatskoj i u Crnoj Gori nisu uopšte naše, već banke zemalja članica NATO-a.

“Strane banke, i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori, posuđuju nam naš novac. To je strana naše politike devesetih godina, dosta smo jeftino dali te banke a nismo ih uopšte trebali dati. Hrvatska ili crnogorska štednja je postala strani kapital”, objasnio je Jurčić.

Cilj MMF-a je stabilnost finansija, a ne razvitak zemlje

“Glavni cilj je sačuvati političku stabilnost Crne Gore, u okviru te stabilnosti treba sačuvati finansijsku protočnost. Biće možda rezanje proračuna, biće možda zamrzavanje mirovina, zamrzavanje plaća javnih službenicima, to su sve de facto mjere MMF-a koje gledaju da su finansije stabile ali ne da se zemlja razvija. MMF ima jedino cilj stabilnost finansija, a zadatak Vlade je razvoj ekonomije”, kazao je Jurčić.

Ističe da je problem Crne Gore što nema vlastitiu valutu. To je sa jedne strane dobro jer se politika, kako kaže, ne razmeće novcem, ali, sa druge strane, imate ograničenje u ekonomskoj politici jer nemate sopstveni novac.

“Sve se može uraditi dobro ako nema improvizacije i ako nema populizma. Kamata bez improvizacije i bez populizma može biti od 20 do 30 odsto niža nego što bi bila”, ocijenio je Jurčić.

Crna Gora predstavlja politički rizik za strane investitore

Investitori u kojima mi vidimo spas nemaju zadatak da razvijaju neku zemlju, već, kaže, oni idu za svojim interesom, odnosno, idu tamo gdje mogu zaraditi više.

„Prvo traže najniže plaće, traže da se oslobode komunalnih naknada, traže da im država plaća prve dvije, tri godine plaće. Strane investicije u kratkom roku pomognu, ali nisam siguran da dugoročno, u balkanskim uvjetima, mogu napraviti puno. Mogu napraviti puno ako zemlje imaju industrijsku politiku, da razvijaju određene industrije. Prepustiti stranim investitorima da razvijaju neki sektor je iluzija i dugoročno šteti zemlji. Opet je zadatak države da stvori uslove za investicije, i domaće i, ako nedostaje negdje, i strane”, objasnio je Jurčić.

U Crnoj Gori, ističe, postoji veliki unutrašnji, ali i spoljašnji politički rizik za strane invesitore u vidu činjenice da se graniči sa Srbijom koja nije članica NATO.

Ono što zadržava građane u vlasitoj zemlji je, dodaje, dugoročna perspektiva, a to znači da imaju pristojan posao, da imaju pristojnu platu, da mogu kupiti stan i da mogu ići na zimovanje i letovanje.

„Hoće da vide perspektivu kao na zapadu da ako se za godinu dana potvrdite u poslu da ćete napredovati i da će vam plata rasti. Takve perpektive u našim zemljama nema, pa čak ni u Hrvatskoj koja je članica EU. Mladi ljudi ne vide perspektivu, politička situacija ne doprinosi tome. Korupcija u našim zemljama dotiče najniži sloj društva, ide do prizemnog nivoa“, zaključio je Jurčić.

Izvor: Gradski.me