Kako antičko, tako i moderno doba nakit prepoznaje kao bitan dodatak ženskoj ljepoti.

Mlada crnogorska književnica Tijana Živaljević, nakon objavljene dvije knjige poetskih minijatura ''Dijalozi u Parizu" i ''Dijalozi u Crnoj Gori", dizajnirala je kolekciju unikatnog srebrnog nakita koji je inspirisan cvijećem sa Lovćena.

Izražavanje originalne ideje kroz nakit Tijana je prihvatila kao dugačak proces ali i veliko zadovoljstvo. Unikatnu ideju ljubitelji nakita prepoznali su vrlo brzo.

U intervjuu za Portal Antena M Tijana nam priča kako je počela priča od ideje do realizacije.

Antena M:  Interesantno je da ste iz jednog surovog i grubog kraškog terena kreirali izuzetno sofisticiran i elegantan nakit. Kako je došlo do ideje da dizajnirate kolekciju nakita ,,Cvijet Lovćena"?

Živaljević:  Kolekcija je nastala iz velike ljubavi prema Lovćenu, Crnoj Gori, Mediteranu i fascinantnom dizajnu same prirode. Tokom redovne šetnje ili planinarenja na Lovćenu, fotografisala sam različite izdvojene elemente iz prirode, kao na primjer stijenu koja se nastavlja u među i naravno - cvijeće. U šesno aranžiranim parkovima po metropolama nikada nijesam posebno obraćala pažnju na cvijeće, ali u okruženju kao što je sivi kras, ne možete da ne primijetite žutu Grisebahovu lalu, plavi nezaboravak ili ljubičasti zvončić. Njihova ljepota, otpornost i izdržljivost u takvom okruženju mi je dala ideju.

Antena M: Vaša kolekcija broji devet različitih ogrlica među kojima je i lipa, kao prepoznatljiv cvijet Lovćena i Cetinja. Da li postoji još neka veza sa samim gradom?

Živaljević: Cvijet lipe ima posebno mjesto u kolekciji. Sjedjeli smo ispod lipe u Oslu, ispod lipe u Parizu, Marseju... ali znam samo jedan grad gdje kad bi svi njegovi stanovnici otvorili prozore, vidjeli bi: lipu. To je Cetinje. Takođe, postoji još jedna lijepa veza sa arhitekturom Cetinja. Moj prijatelj iz Pariza, slikar, komentarisao je da se u kolekciji nakita ''Cvijet Lovćena" osjeća udio umjetničkog pravca Art Nouveau. Bivše francusko poslantstvo na Cetinju je Art Nouveau.

Antena M:U prezentaciji kolekcije nakita insistirate prvo na latinskom nazivu cvijeta, a zatim na ostalim nazivima. Da li na taj neposredni način učimo o prirodi koji nas okružuje?

Živaljević: Nadam se da je tako. Iako su kaćun, lipa i visibaba sigurno već svima poznati, vjerujem da je dosta ljudi kroz kolekciju nakita otkrilo Grisebahovu lalu kao jedan od endemskih cvjetova Lovćena. A od svih ljepota, posebna je ljepota otkrivanja. Takođe, cvijet žukve je manje poznat, a svojom otmenošću i magijom je prvi koji je skrenuo moju pažnju. Uz konultacije sa doktorantkinjom botanike, napisala sam sve latinske nazive cvijeća, a zatim njihove nazive i na drugim jezicima i na taj način skrećem pažnju na cvijet od koga je sve počelo.

Antena M:Svi koji žele da pogledaju vaše srebrne kreacije mogu vas potražiti na Instagram profilu: @cvijetlovcena, a uskoro će biti predstavljeni i na web stranici: www.ti-creation.com

Jeste li zadovoljni interesovanjem?

Živaljević: Srećna sam da je ogromno interesovanje. Toliko sam puta u porukama pročiala riječ "oduševljena", a u njoj stoji riječ "duša". Za moj poetski svijet, to je velika radost. Najveće interesavanje je za cvijetom kaćuna. Pored njegove unikatne estetike, on je prepoznatljiv simbol Lovćena i Cetinja.

Antena M: Planirate li rad sa novim materijalima?

Tijana:Za sada će to biti samo srebro, koje posebno volim i koje ime dugu istoriju na tlu današnje Crne Gore. Često pomislim kako su se na primorju pravile zavjetne pločice od srebra iz zahvalnosti. Kolekcija od srebra ,,Cvijet Lovćena" je jedan vid moje zahvalnosti Lovćenu.

Antena M: Koji nakit  najradije nosite?

Najradije nosim srebro sa motivima prirode ili geometrije. Kada pogledam prsten sa motivima prirode podsjete me na snažan tok života, a kada pogledam krug, mislim na moje roditelje, inženjere.