Društvo

Nacrt mišljenja VK: Skupština trebalo da poštuje proceduru u slučaju Đuranović, precizirati kad sudije US idu u penziju

Jun 13, 2025 1 Komentara

(15 riječi)

Preporučili razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda u slučaju sukoba interesa

Crnogorski parlament trebalo je da ispoštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje Ustavnog suda (SAD) o sticanju uslova za prestanak funkcije Dragana Đuranovića u toj sudskoj instituciji, ocijenila je Venecijanska komisija (VK) u nacrtu mišljenja o slučaju bivše sutkinje, u koji su Vijesti imale uvid.

Venecijanska komisija bila je oprezna u nacrtu mišljenja o tom postupku, i nije puštena u tumačenje da li sudije Ustavnog suda stiču uslove za penzionisanje po Zakonu o radu ili Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).

Ta institucija je navela da nije u njenoj nadležnosti da tumači nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud.

Da bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, Venecijanska komisija preporučila je razmatranje nekoliko prijedloga: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; donošenje odredbe kojom se omogućava sudiji da nastavi s obavljanjem dužnosti do stupanja na dužnost novog suda, kako bi se izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudije Ustavnog suda u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanja funkcionalnosti Ustavnog suda.

U nacrtu mišljenja piše da, čak i ako važeće zakonodavstvo ne sadrži opsežna pravila o sukobu interesa i izuzeću, sudije Ustavnog suda treba da pokaže uzdržanost, "imajući u vidu potrebu da Ustavni sud kao garant Ustava funkcioniše kao demokratska institucija".

Nacrt mišljenja trebalo bi da bude razmatran na plenarnoj sjednici Venecijanske komisije koja će biti održana danas i sutra. Nacrt je moguće podnijeti amandmane.

Dragani Đuranović je parlament, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, konstatovao prestanak funkcije krajem prošle godine jer je stekla uslov za penziju shodno propisu o PIO. Zbog toga je opozicija napustila parlament i blokirala Odbor za reformu izbornog zakonodavstva.

Nakon što je dio tih stranaka potpisao 15. marta s premijerom Milojkom Spajićem (Pokret Evropa sad) sporazum o rješavanju političke krize, opozicionari su se vratili u poslaničke klupe, Venecijanskoj komisiji upućen je zahtjev za mišljenje o spornom slučaju. Većinski stav u Ustavnom sudu doskora je bio da njegove sudije treba da idu u penziju prema aktu o radu, a ne o PIO, kao sudije ostalih sudova.

Venecijanska komisija u nacrtu mišljenja podsjeća da se pojavila kontroverza u vezi s primjenom ili Zakona o radu, koji propisuje starosnu granicu za odlazak u penziju od 66 godina, ili Zakona o PIO, koji od 2024. godine propisuje granicu od 65 godina.

"Venecijanska komisija naglašava da nije u njenoj nadležnosti da tumači nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli parlament i Ustavni sud. Njen zadatak je ograničeno ocjenjivanje predmetnih pitanja u svijetu evropskih i međunarodnih standarda i prakse, te davanje preporuka u cilju izbjegavanja sličnih situacija u budućnosti", objasnili su su.

Komisija podsjeća da je sigurnost mandata obavezne starosne granice za penzionisanje ili do isteka mandata, osnovna garancija nezavisnosti pravosuđa, a da je to još značajnije u slučaju sudija Ustavnog suda, s obzirom na to da ta institucija ima ključnu ulogu u funkcionisanju demokratije kao krajnji arbitar u pitanjima ustavnog prava, poštovanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava

„Iako je starosna granica, u principu, objektivan osnov za prestanak mandata i na demokratskom zakonodavcu je da definiše starosnu granicu za penzionisanje pravnog sudija, Komisija je izrazila kritiku prema promjenama te starosne granice ili trajanja mandata sigurnosti sudija, čak i kada su dio šire reforme pravosuđa, ukoliko su te promjene bile ishitrene, jer radi sigurnosti za nedovoljno opravdane ili retroaktivne granice utiču na snagu starosnu sigurnost treba jasno da bude propisan zakonom, bez ikakvih sumnji ili nejasnoća diskrecija od strane tijela koja odlučuju o penzionisanju - naročito ako je riječ o političkom tijelu poput parlamenta", poručili su su.

Nasuprot tome, kako dodaju, postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata suda Ustavnog suda treba da ocijeni sam Ustavni sud, kao element organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprečava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj.

Venecijanska komisija navodi da najviši državni interes za funkcionisanje Ustavnog suda podrazumijeva, s jedne strane, da moraju postojati mehanizmi koji sprečavaju kašnjenje u obnovi sastava Suda, ali i sa druge strane, da nijedna državna institucija, uključujući i sam Ustavni sud, ne smije imati moć da blokira proces imenovanja.

„Pored toga, ukoliko dođe do blokade ili kašnjenja u obnovi sastava, treba da postoje mehanizmi koji omogućavaju Ustavnom sudu da nastavi radom“, smatra Venecijanska komisija.

Ustavni sud je, nakon što je sudija Budimir Šćepanović stekao uslov za penziju krajem maja, ostao sa četvoro sudija, od ukupno sedam, koliko treba da ih ima prema propisima. Prije Šćepanovića i Đuranovića, sudijska funkcija je prestala i Miloradu Gogiću (u maju prošle godine), ali Skupština još nije izabrala njihove nasljednike, iako je pokrenuta procedura u Ustavnom odboru (raspisan oglas, saslušani kandidati). Ustavni odbor je obustavio proceduru dok Venecijanska komisija ne donese mišljenje u slučaju Đuranovića.

Prema mišljenju Venecijanske komisije podsjeća se da član 154 Ustava Crne Gore predviđa tri osnova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda: na lični zahtjev sudije, kada sudija ispuni uslove za starosnu penziju i ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.

"Dva postupka mora sprovesti Ustavni sud u vezi s prestankom mandata sudije zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju: prvo, da utvrdi činjenice da su ispunjeni uslovi za starosnu penziju na sjednici; drugo, da se obavijesti predlagača o ispunjenju tih uslova - i do šest mjeseci prije njihovog ispunjenja", navodi se.

Kako dodaju, Zakon o Ustavnom sudu ne reguliše formu takvog „utvrđivanja“ (činjenica), koje ne izgleda da ima oblik ni „odluke“, ni „rješenja“.

"Ustavni sud je, čini se, protumačio član 154 Ustava kao zahtjev za donošenjem 'odluke', što podrazumijeva većinu glasova. Međutim, Sud se, umjesto da konkretno odlučuje o postojanju uslova za prestanak mandata, ograničava odlučivanje o tome da li uopšte pošalje obavještenje predlagača. Kao posljedica ovog tumačenja, kada Sud nije postigao većinu odluka za slanje, kada Sud nije postigao većinu odluka za slanje, kada se Sud ponekad ne donese formalno, već postoji nezvaničan glas. glasanje, uvijek, sadrži i upućivanje na zakon koji je Sud razmatrao. U većini slučajeva, stav Suda o primjenjivosti Zakona o radu može se zaključiti samo 'a contrario' (razlog suprotnosti), zbog toga što nije postignuta većina potrebna za slanje obavještenja predlagača. Čak i kad je Ustavni sud naveo koji zakon smatra primjenjivim, nije dao nikakvo obrazloženje”, navodi se u nacrtu mišljenja u koje Vijesti imaju uvid.

Dodaje se da, iako je za žaljenje što je nedostatak konkretnih zakonskih odredbi o starosnoj granici za penzionisanje sudija Ustavnog suda, zajedno sa propustom Suda da kroz formalne, obrazložene odluke razjasni koji zakon je primjenjiv, doveo do pravne nesigurnosti, Komisija smatra da čak i ako je primjenjivost Zakona o radu nije bila nedvosmisleno propisano i eksplicitno utvrđeno da Ustavom ipak bude propisana formalna obaveza, Ustavom je ipak propisana sudska procedura. od strane parlamenta. Komisija u tom pogledu podsjeća na obavezu lojalne saradnje među državnim zasnovanim institucijama u demokratskoj državi na vladajućim pravima.

Komisija je takođe mišljenja da, čak i ako važeće zakonodavstvo ne sadrži opsežna pravila o sukobu interesa i izuzeću, sudije Ustavnog suda treba da pokaže uzdržanost, imajući u vidu potrebu da Ustavni sud kao garant Ustava funkcioniše kao demokratska institucija.

Venecijanska komisija je konstatovala da su njeni sagovornici bili mišljenja da je potrebna zakonska reforma kako bi se osiguralo da se slična situacija više ne ponovi.

"Ovo mišljenje se odnosi na elemente koji bi mogli postati dio takve reforme", navodi se u nacrtu.   izvor: portalanalitika