Istorija

Komandir Todor M. Borozan o nasilnoj aneksiji Crne Gore 1918: Neljudska djela koja istorija crnogorskog naroda ne može zaboraviti

Nismo mogli da gledamo gdje se gazi crnogorski barjak na kom je bila državna kruna, pred kojim se zakleo svaki častan i pošten vojnik Crne Gore. Nismo mogli gledati valjanje naših starih kulturnih spomenika. Valjanje spomenika vojvode Mirka u Podgorici i drugih. Nismo mogli zamislit da je nestalo ime Crne Gore

Sagovornici

Maligna agresija kao način života u Srbiji

Maligna agresija kao način života u Srbiji Srpsko društvo živi u stalnom ''opsadnom stanju'', ispunjeno strahom, ośećanjem ugroženosti i paranoičnom strepnjom od napada sa svake strane. Srdžba i neprijateljstvo prema svemu i svakome potpuno uništavaju opuštenost kao ugodni oblik životnog štimunga te ruži smisao i ljepotu života većine ljudi.

Istorija

Godišnjica bitke na Grahovcu: Spomenik je vašeg junaštva, Crna Gora i njena sloboda

Na današnji dan 1858. godine u bici na Grahovcu crnogorska vojska je porazila osmanlijsku vojsku što je presudno uticalo na snaženje Knjaževine Crne Gore i dvije decenije kasnije na međunarodno priznanje crnogorske države

Kultura

Epski spomenik crnogorske istorije

Na fakultetu za Crnogorski jezik, predstavljena je knjiga epske poezije ,,Viteški vijenac”,autora Dragana Blagotina Kovačevića iz lješanskog sela Brežine.O toj knjizi , osim autora , govorili su dr Srdjan Martinović, Stevan Radunović, profesor mr Aleksandar Čogurić, a medijator je bio Maksim Filipović.

Istorija

Godišnjica bitke na Grahovcu: Spomenik je vašeg junaštva, Crna Gora i njena sloboda

Na današnji dan 1858. godine u bici na Grahovcu crnogorska vojska je porazila osmanlijsku vojsku što je presudno uticalo na snaženje Knjaževine Crne Gore i dvije decenije kasnije na međunarodno priznanje crnogorske države

Društvo

Oprosti nam Sveti Vasilije

Pokušaj da razumiješ da nije doba jatagana, džeferdara i Velikog Vojvode Mirka, nego vrijeme politike, laži i kompromisa, u kojem se tvoji nesretni Crnogorci slabo snalaze. Oprosti nam Sveti Vasilije. I daj nam snagu i mudrost, da se opametimo i promijenimo

Društvo

Ne iznosite više Sv. Vasilija Ostroškog i druge svetitelje u šetnje van manastirȃ, ne uznemiravajte ih

Bez nužde su Lazareve mošti dugo putovale krajem osamdesetih prošlog vijeka, bez nužde je Vasilije Ostroški iznošen iz Ostroga 1996. godine i poslije oba ta uznemiravanja svetiteljâ desile su se teške nesreće po Srbe. Prije nešto više od tri godine Vasilije Ostroški je opet iznešen iz svog počivališta, opisao sam što se ubrzo desilo sa glavnim etnofiletama Srpske crkve.

Sagovornici

Mitropolit Mihailo: ’’Dok sam na nogama i dok me služi pamet neću se povući’’

Mihailo je kazao da nema namjeru da se povuče sa mjesta mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve dok god je živ i dok ima snage da obavlja tu funkciju