Korona i dokolica

Prekić: Istorijska fikcija i bestidna izmišljotina

Ovo je istovremeno i pokušaj urušavanja antifašističkih tradicija ovog prostora i uvođenja jednovjerskog i jednonacionalnog narativa o navodnom "srpskom oslobođenju" - zaključuje Prekić i ističe da su borbe za oslobođenje Pljevalja u 20. vijeku vođene samo tokom Drugog svjetskog rata, kada su snage Treće proleterske brigade tri puta oslobađale grad u borbama sa njemačkim i četničkim snagama

Društvo

:Drevni Palestinski grad Jericho na listi svjetske baštine

Na sjednici Komiteta UN-a za svjetsku baštinu pod pokroviteljstvom Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu UN-a, UNESCO, izglasano je da se drevni Palestinski grad Jericho na okupiranoj Zapadnoj obali stavi na listu svjetske baštine

Istorija

Savić Marković Štedimlija: Crna Gora žrtva svoga blagorodnog čuvstva! (II)

‘’Crnogorski portal’’ će u više nastavaka publikovati jedan dio priloga iz ‘’Istorije crnogorske filozofije’’ II tom (od kraja XIX-og vijeka do 1945.g.) autora dr Gorana Sekulovića koji se odnosi na djelo Savića Markovića Štedimlije.

Ekonomija

Samsung u saradnji s Muzejom umjetnosti Metropolitan donosi vrhunsku umjetnost na The Frame televizore

Od Van Goga do drevnog Egipta, korisnici platforme Samsung Art Store mogu birati između 38 umjetničkih djela

Škrinja

Tvrde da su poništili Ustav Crnogorske crkve! Mihailo se razvlastio i odrekao službenih pečata, a ‘sinod’ u kojem su on i strani državljani Minihofer i Rozi ‘raščinio’ Borisa

Niz skandaloznih i anticrkvenih ''odluka'' je prekjuče, 13. septembra, donio mitropolit Mihailo Dedeić (lijevo na slici gore) i poslao ih u inostranstvo na potpise dvojici stranih državljana. Vijest je objavljena tek kasnije juče, 14. septembra

Korona i dokolica

General Milutin M. Vučinić (1919): Srbijanske trupe vršile su teror i nečuvena nasilja nad crnogorskim narodom

Crnogorci su pružili otpor, oružani i politički, okupaciji i nasilnoj aneksiji Crne Gore izvršenoj od strane Srbije krajem 1918. godine. Proživljavali su golgotu zbog borbe za Crnu Goru i njenu slobodu, a njihova država bila je izložena brutalnom teroru i masovnim zločinima. O tome svjedoči i pismo generala Milutina M. Vučinića upućeno iz političkog egzila, iz Rima 11. februara 1919. godine, presjedniku SAD dr Vudro Vilsonu