Ne samo život pojedinca, ne samo život društva nego i najjače i najčvršće društvene organizacije, države, mora biti zasnovan na pravdi ako hoće da bude pouzdan i sa nadom u duže trajanje. Faktori koji su pozvani da održe pobjedu pravde u svijetu pozvani su istovremeno i to samo oni, da održe i državu. Ti su faktori: junaštvo i organi u službi pravde. Prvo pitanje koje Vuk Mandušić upućuje Danilu glasi: „A bjehu li junaci vojvoda?” Nakon negativnog odgovora na ovo pitanje Crnogorcima je odmah jasno da je propast Mletaka neizbježna
Akt o ukidanju autokefalne Crnogorske crkve nije bio baziran na Ustavu Kraljevine Crne Gore, Ustavu Sv. Sinoda Crnogorske crkve i zakonitim već na nelegalnim odlukama tzv. ‘’Podgoričke velike narodne skupštine’’ te falsifikovanim i, kao takvim, bezvrijednim aktima Sv. Sinoda Crnogorske crkve i na golom nasilju srpske vojske
Akt o ukidanju autokefalne Crnogorske crkve nije bio baziran na Ustavu Kraljevine Crne Gore, Ustavu Sv. Sinoda Crnogorske crkve i zakonitim već na nelegalnim odlukama tzv. ‘’Podgoričke velike narodne skupštine’’ te falsifikovanim i, kao takvim, bezvrijednim aktima Sv. Sinoda Crnogorske crkve i na golom nasilju srpske vojske
Nakon Volujice, gdje je otvorena prva radio-telegrafska stanica u Crnoj Gori (1904), iz Podgorice su, sa Skalina, krenulio prvi radio signali ka Parizu. Kako kazuje Svetozar Piletić u knjizi „Saga o Podgorici“, Francuzi su 1914. podigli svoju radio-telegrafsku stanicu, ali nije bila dugog vijeka. Minirana je da ne bi dospjela u ruke Austru-ugarske vojske koja je 1916. okupirala Crnu Goru.
Akt o ukidanju autokefalne Crnogorske crkve nije bio baziran na Ustavu Kraljevine Crne Gore, Ustavu Sv. Sinoda Crnogorske crkve i zakonitim već na nelegalnim odlukama tzv. ‘’Podgoričke velike narodne skupštine’’ te falsifikovanim i, kao takvim, bezvrijednim aktima Sv. Sinoda Crnogorske crkve i na golom nasilju srpske vojske.
Borba neprestana i junačka sloboda su temelj istorijskog crnogorskog pogleda na svijet. Osnova i suština crnogorskog filozofskog pogleda na svijet nalazi se u Njegoševom „Gorskom vijencu” i „Luči mikrokozma”. Intaktna sloboda je podrazumijevala potpuno i konačno samožrtvovanje svojih tvoraca, junaka i heroja za nju kao svoj jedini i uzvišeni ideal. Glava svakojeg martira data za nju imala je kao i umjetničko djelo vrednotu res finita
