Godinom rodjenja i zajednickom godinom smrti, kao da su, baš oni bili inspiracija pjesniku za čuvene stihove "... rodjeni 23. , umrli 42 ...". Malo godina za život , ali dovoljno da ostanu u narodnom pamćenju i da udju u istorijske čitanke , da se, pričom o njima, uči o antifašizmu i slobodarstvu .
Intaktna sloboda upojednačava sve. Uvodi ravnopravnost i jedinstvo mjerila za sve. Ona je pravilo bez izuzetka. Intaktna sloboda oslobađa čovjeka opasnosti objekta vlasti i pretvara ga u subjekt istorije. A idealizam u pravu je jednaki zakon za sve
Akt o ukidanju autokefalne Crnogorske crkve nije bio baziran na Ustavu Kraljevine Crne Gore, Ustavu Sv. Sinoda Crnogorske crkve i zakonitim već na nelegalnim odlukama tzv. ‘’Podgoričke velike narodne skupštine’’ te falsifikovanim i, kao takvim, bezvrijednim aktima Sv. Sinoda Crnogorske crkve i na golom nasilju srpske vojske
O knjizi „Jovan Džon Plamenac: Crnogorski romantik britanskog empirizma” autora dr. sc. Gorana Sekulovića u izdanju DANU
Smrt (fizička) prođe, a duhovna i duševna nikad. Ona ostaje kao vječni pad duha i ima status smrti nad smrtima. Smrti za sva vremena. Smrti imena koja je tragičnija od fizičke smrti
Akt o ukidanju autokefalne Crnogorske crkve nije bio baziran na Ustavu Kraljevine Crne Gore, Ustavu Sv. Sinoda Crnogorske crkve i zakonitim već na nelegalnim odlukama tzv. ‘’Podgoričke velike narodne skupštine’’ te falsifikovanim i, kao takvim, bezvrijednim aktima Sv. Sinoda Crnogorske crkve i na golom nasilju srpske vojske
Obeštani ukupni integritet države Ivana Crnojevića proročanski legitimizuju i ostvaruju svi crnogorski naraštaji. Novovjeka slobodna Crna Gora, odbrambeni "zbjeg slobode", bitno je ratn(ičk)a tranzicija države Crnojevića Potonja državnička zapovijed Ivana Crnojevića na njegovom zboru bio je ujedno i osvještani i obeštani zavjet (amanet) i proročanstvo, a Crnogorci dali svetu zakletvu tom zavjetu. Najjači dokaz ispoštovanosti svete zakletve tom zavjetu je nepokor(e)nost Crnogoraca tuđinskom osvajaču i očuvanje svog "istorijsko-prostornog identiteta", u "zbjegu slobode", u "neprestanoj borbi" za slobodu kao nužnog uslova njihovog narodnosnog, državnog i crkveno-vjerskog samoopstanka u slobodi
Ili: Kako najpoznatiji srpski naučnici i istraživači dokazuju da Sveti Vladimir nije bio prvi srpski već prvi zetski, tj. dukljanski i crnogorski svetac
Akt o ukidanju autokefalne Crnogorske crkve nije bio baziran na Ustavu Kraljevine Crne Gore, Ustavu Sv. Sinoda Crnogorske crkve i zakonitim već na nelegalnim odlukama tzv. ‘’Podgoričke velike narodne skupštine’’ te falsifikovanim i, kao takvim, bezvrijednim aktima Sv. Sinoda Crnogorske crkve i na golom nasilju srpske vojske
Pobjede na Martinićima i Krusima ne samo što su bile vojnički trijumf nad Osmanlijama, nego su imale i ogroman politički značaj. Crnogorci su se uvjerili u snagu zajedništva, u potrebu jačanja unutrašnjeg nacionalnog jedinstva, a Crna Gora je potvrdila svoju nezavisnost prema moćnom turskom carstvu. Ovim pobjedama započeo je proces teritorijalniog širenja Crne Gore, odnosno, proces povratka teritorija u državni okvir iz vremena prije dolaska Turaka.Poslije Bjelopavlića i Pipera, Crna Gora će do 1820. Godine povratiti i Rovca i Moraču.
Komitski zavjet: „Mi se borimo za slobodu i nezavisnost Crne Gore i od ove borbe jedino nas smrt rastaviti može“. Crnogorski komiti su poručivali: „Naša je deviza: Vaspostava Crne Gore sa svim njenim suverenim atributima pa sljedstveno tome i narodno samoopredjeljenje prema postojećem crnogorskom Ustavu i parlamentarnim principima“
