Dan pobjede i Tito– simboli slobode i antifašizma
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, zajedno sa antifašistima Glavnog grada, položio je cvijeće na spomenik Josipu Brozu Titu u Podgorici, odajući poštu vrhovnom komandantu Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, državniku i jednom od najznačajnijih boraca za mir i ravnopravnost među narodima.
CDT: Ekonomija nezavisnosti, dvije decenije izgovora i improvizacije
U analizi se ocjenjuje da je umjesto definisanog koncepta o tome šta privreda proizvodi, izvozi i kako jača svoju otpornost, dominantno izgrađena ekonomija oslonjena na ličnu potrošnju, uvoz, tržište nekretnina, sezonski turizam i kontinuirano zaduživanje
Knjiga „Crnogorska raskršća II“ Marka Špadijera promovisana u Matici crnogorskoj
Suverenost i evropski put Crne Gore su najjači integrativni faktor Knjiga „Crnogorska raskršća II“ publiciste Marka Špadijera koju je Matica crnogorska objavila u saradnji sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske, predstavljena je sinoć u Podgorici pred mnogobrojnom publikom. O knjizi su govorili istaknuti članovi Matice crnogorske, književnik Dragan Radulović, profesorica Jasmina Nikčević i publicista Novica Samardžić.
Anka Knežević, svijetlo koje ne može ugasiti ni smrt
Devetnaestogodišnja Podgoričanka koja je izabrala smrt umjesto izdaje, danas stoji kao mjera našeg dostojanstva i granica između istine i zaborava. Ali danas takođe, pred našim očima pokušava se zamijeniti istina. Da se ideološki nasljednici onih koji su Anku poslali u smrt predstave kao tumači slobode. Da se izdaja preimenuje u patriotizam.
Radovan Zogović ili: ''Da umrem mlad, da ruke ne skrstim čak ni mrtav’ (X)
U jednom trenu Zogović je naglo i odsudno duhovno odrastao spoznavši sve što je trebao, mogao i htio, i što je najvažnije – spoznavši što ne treba, što ne smije i što nikako ne može i neće prihvatiti i biti, a to je ''lako'' mogao odlučiti kada je vidio kako srpski žandarmi pljuju, mrcvare i šutiraju odranije neljudski izmučena, iznemogla i izranjavana tijela već mrtvih komita. Bila je to inicijalna kapisla rođenja budućeg sudbinskog odnosa ne samo prema Crnoj Gori i patnjama i stradanjima i viteškim pobjedama Crnogoraca, već i prema patnji i nepravdi uopšte, prema univerzalnim vrijednostima duha, dobra, istine, slobode i pravde i najdublje ljudske potrebe neizostavne borbe za njihovu pobjedu i za njihovo oživotvorenje u čitavom čovječanstvu. Ta scena koja je imala nesumnjivo dramatični naboj i očigledni istorijski čas i nadasve ogromnu i nezamjenljivu vaspitnu i obrazovnu funkciju u jednom malom-velikom detalju, morala je i imala je za Zogovića sudbinski i proročki karakter i biće!
